Praxis für Psychosomatische Medizin u. Psychotherapie, Coaching, Mediation u. Prävention
Dr. Dr. med. Herbert Mück (51061 Köln)

E-Mail: kontakt@dr-mueck.de (Keine Beratungen per Telefon oder E-Mail!) - Gerne können Sie diese Seite verlinken!

 

Web www.dr-mueck.de

Home
Nach oben
Impressum/Vorwort
Stichwortverzeichnis
Neues auf dieser Website
Angst / Phobie
Depression + Trauer
Scham / Sozialphobie
Essstörungen
Stress + Entspannung
Beziehung / Partnerschaft
Kommunikationshilfen
Emotionskompetenz
Selbstregulation
Sucht / Abhängigkeit
Fähigkeiten / Stärken
Denkhilfen
Gesundheitskompetenzen
Selbsthilfe+Gesundheitstipps
Krisenintervention
Therapeuten-Suche
Über die Praxis Dr. Mück
Konzept+Methoden
Erfahrungsberichte
Lexikon/Häufige Fragen
Innovationen / Praxisforschung
Wissenschaftsinformationen
Gesundheitspolitik
Infos auf Russisch
English Version
 

 


Nalazi istraživanja mozga o strahu

(Erkenntnisse der Hirnforschung über Angst
- übersetzt von Herrn M. S.)


Emocije - posebno te što su naši strahovi – koriste nam za opstanak. One koje su uključeni u emocionalni mozak oblastima mogu da sačuvaju uspomene. Međutim, ove uspomene su obično veoma sematske. Međutim, to je dovoljno brzo, kao munja, pokrenuti citav niz emocionalnih reakcija.

Primer: Za šetnju u šumi u sumrak, mi stupamo u paniku, jer smo vidjeli senku koja izgleda kao velika životinja. Mi Ukrutimo, srce igra, razmišljaju o begu. Na bližem ispitu, primetimo da je u pitanju veliki grm. Mi smo mirni, dok nam naš um nudi objašnjenje za situaciju. Ovaj primer pokazuje kako emocije  pomognu u odgovoru brzo i tako možemo da preživimo u opasnim situacijama. Ovde priroda uzima u obzir da mi ne odgovori (po motu: jedna greška ili posledica može biti opasnija nego po broju mnogih lažnih uzbuna).

Naša podignuta pozicija kao ljudska bica se verovatno objasnjava od naše sposobnosti da se suzbije emocionalne varijacije i u tok pokrenute programe lakse kontrolisu i cak mogu sasvim ukociti. Svest nam daje tako alternative za emocije u mozgu koje su već projektovane i spreman je okupio spoljnim programima. To nas čini i više promenljive i prilagodljive u komplikovanim situacijama. Ljudski progresi treba da se zasnivaju prvenstveno na mogućnost da kontroliše emocije. U isto vreme ovo objašnjava patnje nekih ljudi koji osećaju sasvim i samo emocionalno ovaj „rečnik“ operacijea možda neće razumeti. Takvi ljudi ne bi trebalo da se preziru ili podsmehavaju. Zato što je veoma teško kontrolisati emocije na um. To je zato što mnogo više direktnih informacija od nerva veze sa centru emocijama nego sa centro „mozga za razlog“ nego obrnuto. Emocionalni mozak ima mnogo više kontrole nego što je tu „mozak za razlog“.

Mnogi mentalni poremećaji mogu se objasniti činjenicom da je savest preslaba da uhapsi emotivno pokrenute procese. Onima koji su pogođeni - dominiraju emocije. Primeri su pored anksioznih poremećaja i poremećaja ishrane, zavisnosti i sve ostala štetna ponašanja. U ovim slučajevima se može govoriti o Impulsnoj kontroli. Druga velika grupa mentalnih poremećaja karakteriše činjenica da ona ne svesti, emocija, nego se vežba pravilno i ispravno tumačenje. Emocionalno obojen tjelesni strahovi su ili potpuno ignorisani ili u zabludi kao rizik pogrešno interpretiran. Takve osobe su često u zabludi godinama od lekara do lekara, sve dok ne bude priznata kao pravi uzrok poremećaja anksioznosti.

Kod utvrdjenih emocionalnih poremećaja zakze ne samo „kocnica za razlog“ nego svest je verovatno još uvek na „gas pedalu“. Tipičan primer je katastrofalne misli panike bolesnika („sad umirem“, „ja ne mogu ništa“ „to sigurno neće uspeti“

Kognitivna terapija koristi mogućnosti za kontrolu uma emocije relevantnih misli i obučava njih. Brži i pouzdaniji efekat u emocionalnim poremećajima je u terapiji ponasanja i pristupa. Kod te terapije onima koji su pogođeni se sukobe sa situacijama koje zu izbegavali, omogućavajući im da prave korekture iskustva. Ovo poslednje izgleda naročito pogodna za emocionalni mozak se nalaze informacije, bar delimično, da biste zamenili ili modifikovati njih. U drugim sličnim situacijame, emocionalni mozak reaguje imati značajno oslabljene reakcije. Nasuprot tome, kognitivna terapija uzima u obzir da je telo pomera od emocija u mozgu upozorenja, a zatim dolazni komande „mozga razloge“ može da zaustavi akcije. Činjenica da je obaveštenje u skladu sa tim talentovanim osobama mogu biti potpuno eliminisani, malo je verovatno jer to verovatno  priroda nije tako odredila. Jer je mogućnost da obavestimo promoviše i naš opstanak. Koji ima tendenciju da se napadi panike mogu ponoviti, dakle, biti ni posle 20 godina pauze, još uvek iznenađeni napada panike. Za emotivno kompetentne osobe, to bi trebalo da ne bude problem više, jer znaju kako da rukujete ovakvim situacijama.